Jeste li ste se ikada zapitali kako rasvjeta koju koristite u vašem domu utječe na vas i vašu obitelj. Kako kvaliteta svjetla utječe na vaš vid, raspoloženje, pa i sam vizualni ugođaj u prostoru, a što posredno opet utječe na raspoloženje. Koliko električne energije troši vaš rasvjetni sustav, i dali je ovdje moguće ostvariti uštede. Koje vrste rasvjetnih tijela su vam na raspolaganju, te što je i kako nastaje umjetna svjetlost. Što je iskoristivost, luminiscencija, svjetlosni izboj, valna duljina svjetla, osvjetljenost, svjetlosni tok. Sve ovo i još puno drugih relevantnih informacija, o svim aspektima adaptacije vašega stana, moći ćete u narednom razdoblju pronaći na našem portalu.
Moći ćete doznati sve što je potrebno kako biste mogli samostalno i pravilno odabrati izvore svjetlosti za vaš dom, te ih učinkovito koristiti, pri tom ostvarujući znatne uštede električne energije.
Kada pristupamo rješavanju problema rasvjete u svom domu, moramo krenuti od jedne važne činjenice. Rasvjetu najviše koristimo u večernjim satima, a to je vrijeme kada se želimo odmoriti od radnih obveza i provesti ugodne trenutke sa svojom obitelji. Vrsta i kvaliteta rasvjete uvelike određuje koliko ćemo ugodno provesti trenutke odmora.
Ukoliko pak, radimo uredski posao, ova činjenica još više dobiva na težini. U takvoj situaciji pravilan izbor rasvjete na radnom mjestu izravno utječe na zdravlje očiju, koncentraciju, učinkovitost, te raspoloženje.
Naš vid je osjetilo uz pomoć kojeg primamo preko 80% svih informacija iz okoline. Kvaliteta osvijetljenosti u našem vidokrugu direktno utječe na očuvanje našega vida.
Kada je riječ o mlađim članovima obitelji, treba znati da se dječje oko razvija i formira sve do adolescencije, pa ukoliko želimo da naša djeca očuvaju kvalitetan vid za budući život, moramo se pobrinuti da im za vrijeme učenja, te boravka ispred računala ili televizora, osiguramo kvalitetne izvore svjetlosti.
A što je uopće svjetlost?
Svjetlost je dio spektra elektromagnetskog zračenja koje je vidljivo ljudskom oku. Inače, elektromagnetsko zračenje se izražava frekvencijom ili valnom duljinom. Što je frekvencija zračenja veća, valna duljina mu je manja. Osim vidljivog zračenja, elektromagnetski spektar čine sljedeće vrste zračenja: ultraljubičasto, infracrveno, rendgensko, mikrovalno, gama zračenje i radio valovi. Razlika između ovih vrsta zračenja je u frekvenciji ili valnoj duljini.
Ljudsko oko vidi dio spektra valne duljine između 380 nm i 780 nm. Ovaj dio spektra elektromagnetskog zračenja izaziva podražaj na mrežnici oka, koja putem očnog živca u mozgu projicira sliku. Spektar boja koje naše oko vidi čine: crvena, narančasta žuta, zelena, plava, modra i ljubičasta. Ove boje su poznate i kao dugine boje, te ih vrlo jednostavno možemo uočiti kada pada slabija kiša, a pri tom se kroz oblake probiju zrake sunca. Crvena boja ima najveću duljinu vala (780 nm), a ljubičasta najmanju(380 nm). Ovdje je, informacije radi, zanimljivo spomenuti da su duljina vala i frekvencija, povezane s brzinom kojom se svjetlost širi u prostoru. Pa tako vrijedi matematička relacija: valna duljina = brzina svjetlosti / frekvencija. Poznato je da je brzina svjetlosti jednaka brzini širenja svih ostalih elektromagnetskih valova, te u vakuumu iznosi približno 3 x 108 m/s (299 792 458 m/s).
U najkraćim crtama ćemo pokušati pojasniti osnovne svjetlotehničke (fotometrijske) veličine kojima se opisuje svjetlost.
Intenzitet svjetlosti – ova fizikalna veličina se još naziva i jakost svjetlosti. Jedinica kojom se izražava je kandela (cd). Kandela je intenzitet svjetlosti kojim svjetlosni izvor isijava jednobojno (monokromatsko) svjetlo frekvencije 540 teraherca po prostornom kutu, a jakost zračenja mu je pri tom 1/683 W/st (st = steradijan).
Tok svjetlosti – Jedinica za tok svjetlosti je lumen (lm). Lumen je tok svjetlosti kojeg po prostornom kutu od 1 st isijava izvor svjetlosti, čiji je intenzitet = 1 cd.
Osvijetljenost – Jedinica za osvijetljenost je luks (lx). Luks je osvijetljenost ravnomjerno rasvijetljene površine od 1 m2, tokom svjetlosti = 1 lm.
Sjajnost (luminacija) – Jedinica za sjajnost je kandela/metar2 (cd/m2). Kada svjetlost pada na neku površinu, ona se odbija, raspršuje ili prolazi kroz površinu. Kao posljedica ovoga, osvjetljena površina se ponaša kao izvor svjetlosti. Osjećaj svjetline koji tada emitira u naše oko naziva se sjajnost. Sjajnost je jedina vidljiva fotometrijska veličina.
Pored ovih fotometrijskih veličina treba spomenuti još neke karakteristike izvora svjetlosti koje su bitne za ova razmatranja.
Iskoristivost svjetlosti – Iskoristivost je omjer svjetlosnog toka (lm) kojeg je dao izvor svjetlosti i privedene električne energije (W) tom istom izvoru, (lm/W). Označava se s eta (η). Dakle iskoristivost nam kazuje koliko se potrošene električne energije pretvori u svjetlost, a koliko se izgubi na zagrijavanje. Idealni izvor svjetlosti ima iskoristivost 683 lm/W, dok je realna iskoristivost znatno lošija i kreće se između 10 – 150 lm/W.
Iz ovih podataka je razvidno da kod odabira izvora svjetlosti koji ćemo koristiti, posebnu pozornost treba usmjeriti upravo na iskoristivost, ukoliko želimo ostvariti uštede na rasvjeti u našem domu.
Osim iskoristivosti izvora postoji i iskoristivost svjetiljke, odnosno armature u koju je ugrađen sam svjetlosni izvor. Kod najlošije izvedenih svjetlosnih armatura faktor iskoristivosti (eta) je oko 0.3, dok je kod najboljih i do 0.95 (eta kod idealne iskoristivosti armature iznosi 1).
Temperatura boje izvora svjetlosti – Jedinica za mjerenje temperature boje je Kelvin (K). Kao referentni pokazatelj za određivanje temperature boje uzima se idealno crno tijelo. Pretpostavimo da je idealno crno tijelo zagrijano na određenu temperaturu. Temperatura na koju je zagrijano užareno crno tijelo i pri kojoj emitira istu svjetlost kao i izvor svjetlosti čiju temperaturu boje mjerimo, označava temperaturu boje mjerenog izvora svjetlosti. Temperaturom boje određujemo nijanse, odnosno toplinu svjetlosti. Što je temperatura boje veća svjetlost je hladnija, a time i sličnija dnevnoj svjetlosti. Kod hladne svjetlosti prevladava plava komponenta, a kod tople prevladava crvena komponenta.
Temperature boje izvora svjetlosti dijele se u tri skupine i to:
- Toplo bijelo svjetlo (< 3500 K)
- Hladno bijelo svijetlo (3500 – 5000 K)
- Dnevno svjetlo (> 5000 K)
Tekst pripremio breškić.hr
